Glog je drvo ili grm iz roda Crataegus. Rod uključuje više biljnih vrsta koje domicilno rastu u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji. U fitoterapiji i dijetoterapiji danas se najčešće koriste dvije vrste roda Crataegus; bijeli glog (Crataegus monogyna) i crveni glog (Crataegus oxyacantha).

Plodovi gloga su malene bobice, promjera su oko 5 mm, a dozrijevaju u jesen. Plodovi gloga bogati su hranjivim tvarima, a imaju opor, lagano ljut i blago slatkast okus. Boja plodova od žute do tamnocrvene boje.

Stotinama godina ljudi koriste plodove odnosno bobice gloga kao biljni lijek za probavne i srčane tegobe te za reguliranje povišenog krvnog tlaka. Pisani zapisi potvrđuju da se u tradicionalnoj kineskoj biljnoj medicini plodovi gloga koriste od sedmog stoljeća.

Bobice gloga bogat su izvor polifenola, snažnih biljnih antioksidativnih spojeva.

Antioksidansi pomažu neutralizirati nestabilne molekule slobodnih radikala koje mogu naškoditi tijelu ako su prisutne u visokim razinama.

Slobodne radikale možemo unositi hranom. Također mogu prevladati u organizmu ako smo izloženi ekološkim toksinima kao što su onečišćenje zraka i dim cigareta.

Polifenoli su povezani s brojnim zdravstvenim koristima zbog svog antioksidativnog djelovanja, uključujući manji rizik od:

• pojave dijabetesa tipa 2
• astme
• nekih infekcija
• razvoja srčanih problema
• prijevremenog starenje kože

Iako su početna istraživanja provedena na životinjama i in vitro pokusi obećavajući, potrebno je više istraživanja na ljudima kako bi se procijenili učinci plodova gloga na smanjenje rizika od pojave bolesti.

Plodovi gloga mogu imati protuupalne učinke i voditi ka poboljšanju zdravlja.

Istraživanja su pokazala da su kronične upale povezana s razvojem nekih bolesti, kao što su dijabetes tipa 2, astma i pojedine vrste tumora.

U istraživanju provedenom na životinjama s bolestima jetre, ekstrakt bobica gloga značajno je smanjio razine upalnih spojeva, što je dovelo do smanjene upale i daljnjeg oštećenja jetre.

U drugom istraživanju, miševi s respiratornim problemima dobivali su viteksin (viteksin je spoj većinom prisutan u listovima gloga). Tretman viteksinom smanjio je sintezu molekula koje potiču upalu i odgovor bijelih krvnih stanica na upalu.

Ova obećavajuća istraživanja ukazuju da ekstrakt gloga može imati protuupalni učinak i na ljudima. Međutim, potrebno je provesti više istraživanja kako bi se preciznije potvrdili učinci.

U tradicionalnoj kineskoj medicini, bobice gloga spadaju među najčešće preporučene prirodne sastojke za liječenje visokog krvnog tlaka.

Ispitivanja provedena na životinjama pokazuju da glog može djelovati kao vazodilatator. To znači da može opustiti krvne žile, što u konačnici dovodi do snižavanja povišenog krvnog tlaka.

Istraživanje koje je trajalo deset tjedana, za cilj je imao pratiti učinak ekstrakta gloga kod 36 osoba s blago povišenim krvnim tlakom. Ispitanici koji su uzimali 500 mg ekstrakta dnevno imali su snižen dijastolički krvni tlak (drugu nižu vrijednost koja se mjeri prilikom očitanja krvnog tlaka).

U istraživanju iz 2006. godine, 79 ispitanika s dijabetesom tipa 2 i povišenim krvnim tlakom dobivali su 1200 mg ekstrakta gloga tijekom 16 tjedana. Kod ispitanika koji su uzimali ekstrakt gloga zabilježeno je veće poboljšanje u normalizaciji krvnog tlaka od kontrolne skupine ispitanika koji su uzimali placebo.

Ipak, potrebno je više studija kako bi se potvrdili ovi nalazi. Također je važno napomenuti da uzimanje standardiziranog ekstrakta gloga nije isto kao konzumiranje plodova gloga u prehrani.

Istraživanja pokazuju da ekstrakt gloga može poboljšati razine kolesterola u krvi zahvaljujući sadržaju flavonoida i pektina. Pektin ima vlaknastu strukturu koja sudjeluju u metabolizmu lipida, osobito kolesterola.

Neuravnotežene razine lipida u krvi, osobito visoki trigliceridi i niski HDL (tzv. dobar) kolesterol, imaju ulogu u razvoju ateroskleroze ili nakupljanju plaka na stijenkama krvnih žilama. Kontinuirano nakupljanje plaka na stijenkama krvnih žila može u potpunosti začepiti krvnu žilu i dovesti do srčanog ili moždanog udara. U istraživanju provedenom na životinjama koje su primile dvije doze ekstrakta gloga dnevno, zabilježeno je snižavanja ukupnog i LDL (tzv. lošeg) kolesterola, kao i 28 do 47% sniženje razine triglicerida u jetri. Rezultati su uspoređeni s pokusnim životinjama koje nisu dobivale glogov ekstrakt.

Slično tome, istraživanje provedeno na laboratorijskim štakorima u trajanju od 6 tjedana pokazalo je da su kod pokusnih životinja kojima su davani plodovi gloga na tašte imale značajno smanjene razine triglicerida i LDL-kolesterola.

Još jedno istraživanje, u trajanju od 6 mjeseci, provedeno je na ljudima. Uključeno je 64 ispitanika s dijagnozom ateroskleroze. Istraživanje je pokazalo da uzimanje ekstrakta gloga u dozi 5 mg / kg tjelesne težine značajno smanjuje naslage plaka u karotidnoj arteriji.

Iako su rezultati ovih istraživanja obećavajući, još uvijek nema dovoljno istraživanja na ljudima kako bi se potvrdio učinak ekstrakta gloga na snižavanje razina kolesterola u krvi.

Ljudi su stoljećima koristili plod i ekstrakt gloga u liječenju probavnih problema, posebice kod loše probave i bolova u želucu.

Plodovi su bogati vlaknima za koja je dokazano da pospješuju probavu, smanjuju simptome zatvora i djeluju prebiotički. Prebiotici su namirnice koje hrane i potiču razvoj dobrih crijevnih bakterija važnih za održavanje funkcija probave.

Jedna opservacijska studija provedena na ljudima, i to na ispitanicima sa sporom probavom, pokazala je da je svaki dodatni gram dijetalnih vlakana uzetih hranom, povezan s 30-minutnim smanjenjem vremena potrebnim za pražnjenje crijeva. Drugim riječima, što su ljudi jeli više vlakana, to je pražnjenje crijeva bilo redovitije.

U istraživanju provedenom na laboratorijskim životinjama uočeno je da je ekstrakt ploda gloga značajno skratio vrijeme prolaska hrane kroz probavni sustav. Kraće vrijeme prolaska hrane kroz probavni sustav znači da se hrana brže probavlja, što može ublažiti probavne smetnje.

Istraživanja provedena na glodavcima upućuju da bi spojevi u plodovima gloga mogli poboljšati proizvodnju i djelovanje probavnih enzima, posebice onih koji sudjeluju u probavi masne hrane i hrane bogate proteinima.

Plodovi gloga mogu pomoći u sprječavanju prijevremenog starenja kože uzrokovanog razgradnjom kolagena, koje nastaje zbog prekomjernog izlaganja suncu ili ultraljubičastom svjetlu.

In vitro istraživanje pokazalo je da mješavina ekstrakta gloga i ginsenga može spriječiti znakove starenja, zahvaljujući povećanju vlažnosti kože. Istraživanja sugeriraju da anti-aging učinak može biti posljedica visokog sadržaja antioksidansa u bobicama gloga. Ipak, istraživanja i rezultati na tom području su ograničeni te je potrebno provesti više istraživanja na ljudima.

Znanstvenici istražuju glog kao potencijalnu novu terapiju u liječenju anksioznih poremećaja.

U starijem istraživanju na ljudima, provedenom na 264 ispitanika s dijagnozom anksioznosti, kombinacija ekstrakta gloga, magnezija i cvijeta kalifornijskog maka značajno je smanjila razine anksioznosti u usporedbi s placebom. Kako se radilo o kombinaciji više biljnih sastojaka, ne može se precizno zaključiti kako je točno glog utjecao na smanjenje anksioznosti.

Čini se da glog ima vrlo neznatne nuspojave u usporedbi s lijekovima za liječenje anksioznosti. Iz tog razloga znanstvenici nastavljaju s istraživanjem gloga kao potencijalnog lijeka za poremećaje središnjeg živčanog sustava, osobito za anksioznost i depresiju.

Svima koji žele uzimati ekstrakt gloga za ublažavanje simptoma anksioznosti savjetuje se da prije upotrebe razgovaraju s liječnikom. Nikada ne treba na svoju ruku prestati s uzimanjem propisanih lijekova.

Plodovi gloga najpoznatiji su po tradicionalnoj primjeni u liječenju zatajenja srca. Zatajenje srca je stanje kod kojeg srce ne može pravilno pumpati krv. Brojna istraživanja pokazala su da plodovi gloga mogu imati korisne učinke, bez izazivanja ozbiljnih nuspojava, kod osoba sa zatajenjem srca. Istraživanja su uglavnom pokazala poboljšanja radu srca i smanjenje simptoma zatajenja srca, kao što su otežano disanje i umor. Pretpostavlja se da su flavonoidi koji se nalaze u plodovima gloga zaslužni za povoljne učinke na zdravlje srca.

Važno je spomenuti da neki dokazi upućuju kako cvijet i list gloga mogu imati štetne učinke kod bolesti srca, osobito ako se uzimaju u kombinaciji s pojedinim vrstama lijekova. Uzimajući u obzir sve navedeno, dolazi se do zaključka da je potrebno provesti još istraživanja kako bi se utvrdio povoljan učinak gloga na zdravlje srca.

U lokalnoj trgovini nećete pronaći plodove gloga. Ponekad se mogu pronaći na tržnicama, biljnim drogerijama ili specijaliziranim trgovinama zdrave hrane.

Glog je moguće uključiti u prehranu na više načina:

• Sirovi plodovi: Sirove bobice gloga imaju opor, blago sladak okus i odličan su međuobrok, ali pokušajte ne jesti sjemenke. Poput sjemenki jabuke, sjemenke gloga sadrže štetne spojeve koji u velikim količinama mogu biti toksični.
• Čaj od gloga: Možete kupiti već pripremljen čaj od gloga ili ga sami napraviti koristeći osušene zrele bobice gloga.
• Džemovi i deserti: U nekim dijelovima Europe i Amerike ljudi od gloga proizvode džem, nadjeve za kolače i sirupe.
• Vina i ocat: Zreli plodovi gloga mogu se fermentirati za ukusno alkoholno piće. U specijaliziranim trgovinama moguće je pronaći aromatični ocat koji se koristi kao preljev za salatu.
• Dodaci prehrani: Dodatke od plodova gloga moguće je pronaći u obliku kapsula, tableta ili tekućine. Uvijek treba potražiti dodatke prehrani sa standardiziranim ekstraktima ili s uljnim maceratom ploda gloga, koji moraju biti navedeni u sastavu dodatka prehrani. Takvi su pripravci provjereni i zdravstveno ispravni, a najsigurnije je ako ih je odobrilo lokalno ministarstvo zdravstva ili regulatorno tijelo koje daje dozvole za prodaju u ljekarnama.