AKTIVNI UGLJEN
AKTIVNI UGLJEN (lat. Carbo medicinalis vegetabilis) nastaje žarenjem drva, uz dodatak sredstava za aktiviranje. Tako prerađen aktivni medicinski ugljen ima veliku poroznu površinu koja upija različite tvari. Zbog toga aktivni ugljen ima sposobnost vezanja na sebe različitih štetnih tvari poput otrova, mikroorganizama i njihovih toksina, kao i tvari iz lijekova u slučaju predoziranja. Ugljen se ne resorbira i ne metabolizira, već se putem probave i zajedno sa štetnim tvarima izlučuje iz organizma. Dokazano je učinkovit kod crijevnih infekcija praćenih proljevom i trovanja pokvarenom hranom ili pićem, a potpuno je neškodljiv. Može se davati i djeci nakon navršene 3 godine. U slučajevima trovanja se može uzimati doza koja iznosi do 1 gram aktivnog ugljena na 1 kg tjelesne težine. Aktivni ugljen u manjim količinama od 250 mg, sve do jednokratnih doza koje iznose po 1 gram, široko se primjenjuje kod različitih problema s probavom. Učinkovit je kod blagih tegoba koje nastaju nakon konzumiranja hrane s mahunarkama ili zeljastim povrćem, čija je posljedica prekomjerna količina plinova u crijevima. Osim crijevnih plinova i nadutosti, aktivni ugljen može apsorbirati neugodne mirise koji nastaju u želucu i refluksno se vraćaju u usnu šupljinu. Zadah iz usta često nastaje zbog nutritivne ketoze, redovite nuspojave dijetalne prehrane na bazi proteina (tzv. „keto-prehrana“, Atkinsonova dijeta, South beach dijeta...)
ALFA-LINOLENSKA KISELINA (ALA)
ALFA-LINOLENSKA KISELINA (ALA) je omega-3 masna kiselina, ali dobivena iz biljnoga izvora. ALA je višestruko nezasićena esencijalna masna kiselina koju organizam ne sintetizira i mora se unositi hranom. Studije su potvrdile učinak ALA na snižavanje ukupnog kolesterola i LDL-a (tzv. „lošeg“ kolesterola), učinak na reguliranje povišenog krvnog tlaka, protuupalni učinak te antioksidativno djelovanje i zaštitu od oksidacijskog stresa. Neke kliničke studije sugeriraju da uzimanje ulja lana bogatog alfa-linolenskom kiselinom ublažava simptome poremećaja pažnje i smanjuje hiperaktivnost kod ADHD-a. Nekoliko kliničkih radova potvrđuje da uzimanje ulja od sjemenki lana pomaže kod blagih do umjereno teških simptoma menopauze. Nadalje, dokazano je da uzimanje ulja od sjemenki lana u prehrani ublažava simptome mastalgije (bolnih dojki), osobito hormonski uzrokovane periodične boli u dojkama koja se javlja unutar mjesečnog ciklusa.
ANIS ILI ANIŠ
ANIS ili ANIŠ (lat. Pimpinella anisum) se koristi kao začinska i ljekovita biljka. Sjemenke anisa imaju slatkast okus i koriste se u izradi peciva i kolača, sokova, čaja i alkoholnih pića, a neizbježan su sastojak mješavine začina u indijskoj kuhinji. Bogate su aromatičnim esencijalnim uljem koje se tradicionalno koristi zbog svojih ljekovitih svojstava. Ulje sjemenki anisa ublažava mučnine, pomaže kod želučanih bolova, proljeva i crijevnih kolika te umanjuje količinu plinova u probavnom sustavu. Osim za poticanje probavnih funkcija, anis se koristi u pripravcima za ublažavanje tegoba dišnog sustava. On omekšava bronhijalnu sluz i poboljšava iskašljavanje. Ne preporučuje se trudnicama i djeci mlađoj od 2 godine.
BIJELI GLOG
BIJELI GLOG (lat. Crataegus monogyna) je trnovito drvo ili grm iz porodice ruža, a može narasti do 8 metara visine. Raste samoniklo uz rubove šuma i polja, u ravnici i na obroncima planina. U fitoterapiji se koristi cvijet, list i plod bijelog gloga. Aktivni sastojci gloga su flavonoidi (hiperozid, rutin i kvercetin), tanini i saponini. Plod bijelog gloga tradicionalno se koristi za snižavanje povišenog krvnog tlaka, zaštitu srčanog mišića i prevenciju bolesti srca i krvožilnog sustava. Prema rezultatima znanstvenih studija, glog u kombinaciji s drugim biljnim vrstama može umanjiti simptome anksioznosti i poboljšati raspoloženje. Uzimanje pripravaka od bijelog gloga ne preporučuje se trudnicama i dojiljama.
CINK
CINK je esencijalni mineral koji pozitivno utječe na funkcije imuniteta, a ima važnu ulogu u procesima zacjeljivanja kože i sluznica. Znanstvene studije potvrđuju ulogu cinka u zacjeljivanju sluznice želuca kod oštećenja nastalih zbog vrijeda (ulkusa) želuca. Cink se pokazao učinkovitim i kod zadaha, česte posljedice želučanih infekcija.
CRNI KIM
CRNI KIM (lat. Nigella sativa) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice žabljaka, podrijetlom iz jugozapadne Azije i područja Mediterana. Stabljike su uspravne i narastu do 30 cm visine. Cvjetovi su dvospolni, sastavljeni od 5 do 10 bijelih do svijetloplavih latica. Plod je velika kapsula koja u više odjeljaka sadrži brojne crne sjemenke. Biljka cvate ljeti, a dozrijeva u ranu jesen. Sjemenke crnog kima imaju gotovo idealan sastav, od čega po jednu trećinu čine proteini, ugljikohidrati i masti.
ULJE OD SJEMENKI CRNOG KIMA dobiva se hladnim tiještenjem. Sadrži brojne vrijedne tvari, među kojima su najznačajnije linolna i oleinska kiselina iz ulja, biljni steroli i beta-sitosterol. Ulje sadrži neutralne lipide, uz male udjele glikolipida i fosfolipida, timokinon, nigelidin, alfa-hederin i tokoferol. U području Mediterana i Azije ulje crnog kima smatra se panacejom i prirodnim lijekom za mnoge bolesti. Provedena su brojna znanstvena i klinička ispitivanja koja potvrđuju učinkovitost crnog kima za ublažavanje astme i respiratornih alergija, prehlade, kašlja, kroničnog rinitisa i upale sinusa. Prije razdoblja sezonskih alergija dišnog sustava preporučuje se započeti s uzimanjem ulja crnog kima barem 6 do 8 tjedana ranije. U azijskim zemljama koristi se kod infektivnih bolesti, gljivičnih, virusnih i bakterijskih infekcija. Brojni izvori spominju učinak ulja crnog kima na ublažavanje probavnih smetnji i zaštitu sluznice želuca. U nekim studijama proučavan je lokalni učinak ulja crnog kima na akne, dok postoje studije koje sugeriraju oralno uzimanje ulja crnog kima za poboljšanje stanja kože s aknama (gdje je prisutna Propionibacterium acnes) i seboroičnog dermatitisa (gdje je prisutna kvasnica Malassezia furfur). Jedan od najvažnijih sastojaka ulja crnog kima, u vrlo malim količinama, je timokinon. Ulje crnog kima sadrži prosječno oko 0,5% timokinona. Najnovija istraživanja potvrdila su učinak ulja crnog kima na zaštitu od infekcije COVID-19 i brži oporavak organizma nakon preboljele infekcije.
ČEŠNJAK
ČEŠNJAK (lat. Allium sativum) je biljka srodna luku, poriluku i vlascu, a koristi se u kulinarstvu i medicini. Glavice češnjaka sastoje se od nekoliko češnjeva, svaki češanj ima čvrstu vanjsku ljusku, a svi češnjevi obavijeni su zajedničkim ovojnim listom čineći glavicu češnjaka. Aktivni sastojci češnjaka su alicin, citral, geraniol, enzimi i aminokiseline. Češnjevi su bogati hlapljivim uljem koje se koristi u fitoterapiji i nutriterapiji. Češnjak se tradicionalno koristi kod astme, za snižavanje povišenog krvnog tlaka, reguliranje razine kolesterola u krvi, jačanje imuniteta, poboljšanje apetita te kao dodatak terapiji kod urinarnih infekcija i infekcija dišnog sustava. Primjena češnjaka u hrani i dodacima prehrani nije ograničena, ali se veća količina ne preporučuje trudnicama, zbog mogućeg utjecaja na kontrakcije maternice, niti dojiljama.
DOKOZAHEKSAENSKA KISELINA (DHA)
Dokozaheksaenska kiselina ili DHA je polinezasićena omega-3 masna kiselina, ujedno primarna gradivna komponenta kore ljudskog mozga, živčanog tkiva i retine oka. Ima važnu ulogu u prevenciji i terapiji mentalnih bolesti, kao i bolesti srca i krvožilnog sustava.
EIKOZAPENTAENSKA KISELINA (EPA)
Eikozapentaenska kiselina ili EPA je polinezasićena omega-3 masna kiselina, osobito važna za reguliranje razine triglicerida u krvi, zaštitu od srčanog udara i ateroskleroze. Ima važnu ulogu u stvaranju protuupalnih tvari i zaštiti od brojnih upalnih bolesti.
KALCIJ
KALCIJ je mineral važan za pravilan rad probavnog sustava jer doprinosi normalnoj funkciji probavnih enzima. Želučane tegobe često su povezane s pojačanim izlučivanjem želučane kiseline, a dugotrajno uzimanje lijekova koji potpuno blokiraju želučanu kiselinu mogu djelovati štetno. Kalcij u obliku lužnatog spoja hidrogenfosfata djeluje na neutralizaciju želučane kiseline, ali ne blokira njezino izlučivanje.
KANABINOIDI
KANABINOIDI (CBD) su prirodni aktivni sastojci konoplje. Iz industrijske konoplje do sada je izolirano više od 80 različitih kanabinoida koji izravno utječu na endokanabinoidni sustav kod čovjeka. Ulje konoplje sadrži 30-tak kanabinoida, u vrlo malim količinama i unutar granica koje su dopuštene za dodatke prehrani u zemljama Europske unije. Većina kanabinoida, čak i u malim količinama, ima protuupalno djelovanje i ublažava neuropatsku bol, ali nemaju psihoaktivno djelovanje. Među kanabinoidima sa psihotropnim učinkom posebno se izdvaja tetrahidrokanabinol (THC), čija se količina strogo kontrolira i njegovi tragovi u dodacima prehrani ne smiju prelaziti 0,2% u suhoj tvari (FDA u Americi dopušta do 0,3% THC-a u hrani i dodacima prehrani).
KOENZIM Q10
KOENZIM Q10 ili ubikinon je sastojak topiv u mastima. Sličan je vitaminima, nalazi se u svim tjelesnim satnicama i neophodan je za proizvodnju stanične energije. Razine koenzima Q10 u organizmu starenjem se smanjuju, zbog toga kod starih osoba redovito nema dovoljno ovog važnog sastojka. Istraživanja su potvrdila da je koenzim Q10 snažan antioksidans koji štiti stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Nedostatak koenzima Q10 potvrđen je kod nekih bolesti, primjerice kod bolesti srca i krvožilnog sustava, kod povišenih razina kolesterola u krvi, šećerne bolesti, različitih oblika tumora, kod mišićne distrofije te kod Parkinsonove bolesti. Uzimanje pojedinih vrsta lijekova, osobito lijekovi sa statinima, beta-blokatori, diuretici te neke vrste lijekova za liječenje depresije, mogu također smanjiti razine koenzima Q10. Uobičajena doza koenzima Q10 u dodacima prehrani iznosi između 20 mg i 200 mg dnevno. Do sada nisu zabilježeni slučajevi predoziranja niti su uočene štetne posljedice uzimanja većih doza koenzima Q10.
KONOPLJA
KONOPLJA ili KANABIS (lat. Cannabis sativa) je grmolika biljka uspravne stabljike, sa sedam nasuprotnih prstasto razdvojenih listova na jednoj stapki. Cvjetovi konoplje su u pravilu dvospolni, muški cvjetovi u obliku metlica, a ženski grozdasti u obliku kaleža s dva tučka. Konoplja se koristi stoljećima kao vrijedna namirnica. Sjemenke imaju idealan omjer bjelančevina, masti i ugljikohidrata, sadrže 9 esencijalnih aminokiselina, vlakna, kalcij, fosfor, željezo, vitamin A i vitamine B skupine. Zbog velikih sjemenki bogatih uljem, kultivar Finola prvi puta je uzgojen u Finskoj, a koristi se upravo za proizvodnju ulja bogatog brojnim vrijednim sastojcima.
ULJE OD SJEMENKI KONOPLJE dobiva se hladnim tiještenjem sjemenki. Ono sadrži alfa-linolensku kiselinu (omega-3), preko 50% linolne kiseline (omega-6), oleinsku kiselinu (omega-9) i gama-linolensku kiselinu. Iako sadrži oko 30 kanabinoida, količina im je vrlo mala. Ulje sadrži i betasitosterol, kampesterol, fitol i gama-tokoferol.
Napomena: Važno je naglasiti razliku između ulja od sjemenki konoplje (ili industrijske konoplje) i ulja kanabisa (ili indijske konoplje, tzv. marihuane) koje se dobiva od cvijeta i lista. Ulje dobiveno od sjemenki konoplje sadrži CBD u tragovima. Ulje kanabisa ili indijske konoplje je esencijalno ulje koje sadrži visoke doze kanabinoida (CBD-a), među kojima i THC koji ima psihoaktivno djelovanje. Proizvodi se destilacijom cvjetova i zelenih dijelova biljke Cannabis sativa var. Indica, pod strogim nadzorom i za kontroliranu medicinsku primjenu.
KONJUGIRANA LINOLNA KISELINA (CLA)
KONJUGIRANA LINOLNA KISELINA (CLA) je višestruko nezasićena esencijalna masna kiselina koja se u organizmu ponaša poput omege-3. Ima snažno antioksidativno djelovanje, jer potiče formiranje komponenti u strukturama membrana stanica. Prema kliničkim podacima, CLA štiti od razvoja ateroskleroze i djeluje antioksidativno. Smatra se da CLA igra ulogu u formiranju mišićne mase i smanjenju tjelesnih masti, osobito trbušne masnoće koja je opasna jer obavija trbušne organe. Neki dokazi govore u prilog povećavanju koštane mase i preveniranju osteoporoze. CLA djeluje na osjetljivost na inzulin. Time ona omogućava masnim kiselinama i glukozi lakši prolaz kroz membrane mišićnih stanica. Studije ukazuju na smanjenje pojavnosti virusnih infekcija, osobito prehlade i gripe, što se smatra rezultatom antioksidativne aktivnosti CLA. Studije također navode i stimulaciju proizvodnje stanica važnih za funkcije imuniteta, inhibiciju otpuštanja imunoglobulina koji je vezan uz alergije te poboljšanje osjetljivosti na inzulin. Smatra se da je unos CLA posve siguran, čak i u visokim dozama. Optimalna dnevna doza CLA za jačanje imuniteta i učinak na bolje sagorijevanje masti u stanicama iznosi 2 do 3 grama.
LAKTOBACILI
LAKTOBACILI (lat. Lactobacillus sp.) pripadaju skupini štapićastih mliječnih bakterija. Danas je poznato oko 150 vrsta laktobacila. Najpoznatije su vrste koje se koriste u proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda poput jogurta, acidofilnog mlijeka ili kefira. Laktobacili iz probavnog sustava proizvode tvari koje inhibiraju rast nepoželjnih bakterija u probavnom sustavu, a nazivaju se probiotici. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici su živi mikroorganizmi koji imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina. Probiotici pomažu u uspostavljanju ravnoteže između tzv. „dobrih“ i „loših“ bakterija u crijevima odnosno u balansiranju mikrobiote crijeva.
LAN
LAN (lat. Linum usitatissimum) je jednogodišnja biljka s tankom i uspravnom stabljikom, cjelovitim, uskim listovima i zrakasto simetričnim, peteročlanim plavim ili bijelim cvjetovima. Plod je okruglasti tobolac u kojem se nalazi 10 sjemenki. Lan koji se koristi za dobivanje ulja ima razgranatu stabljiku s čak 35 do 50 tobolaca sa sjemenkama. Sjemenke lana bogate su vlaknima, sadrže flavonoide, lignane i esencijalne masne kiseline. U prehrani se koriste cijele ili mljevene sjemenke lana te ulje koje se dobiva postupkom hladnog tiještenja. Cijele sjemenke se ne preporučuju trudnicama i dojiljama jer mogu imati učinke slične ženskom hormonu estrogenu, ali to se ne odnosi na ulje dobiveno od sjemenki lana. Ulje od sjemenki lana ne sadrži niti diglukozide, lignane ili polisaharide, stoga se može uzimati u svim životnim razdobljima bez rizika.
ULJE OD SJEMENKI LANA sadrži visoke doze, čak od 40% do 60% alfa-linolenske kiseline, omega-3 masne kiseline koja je ujedno i biološki prethodnik ostalih omega-3 masnih kiselina; eikozapentaenske (EPA) i dokozaheksaenske (DHA) kiseline. Zbog toga je ulje lana izvrsna zamjena za riblje ulje kao izvor EPA i DHA, osobito za osobe koje ne konzumiraju namirnice životinjskog podrijetla, osobe koje ne podnose riblje ulje zbog njegova mirisa i okusa ili osobe koje su alergične na proteine iz ribe, rakova i morskih ljuskara. Ulje od sjemenki lana se može koristiti i nanošenjem na kožu. Ipak, najučinkovitije je peroralno uzimanje (na usta) za ublažavanje upalnih procesa kod ekcema i pojačane suhoće kože. Zahvaljujući ključnom sastojku, alfa-linolenskoj kiselini, ulje lana ima važnu ulogu u prehrani osoba koje hranom ne unose dovoljno esencijalnih masnih kiselina.
LINOLNA KISELINA
LINOLNA KISELINA je višestruko nezasićena esencijalna masna kiselina koju organizam ne sintetizira pa se mora unositi hranom. Od linolne kiseline nastaju eikozanoidi, tvari slične hormonima koje imaju protuupalni i regenerirajući učinak. Postoje brojni klinički dokazi koji potvrđuju da linolna kiselina snižava razine ukupnog i LDL (tzv. „lošeg“) kolesterola u krvi. Stoga je važna kao sastavni dio dijetetskih mjera za reguliranje razine kolesterola u krvi.
MASLINA
MASLINA (lat. Olea europaea) je zimzeleni grm ili razgranato stablo s nepravilnim i kvrgavim deblom, koje raste do 10 metara visine. Plod masline je mesnata ovalna koštunica, u početku zelena, a dozrijevanjem postaje modra, smeđa ili crna. Za razvoj masline neophodno je dovoljno topline i sunca, ne podnosi niske temperature, a može doživjeti starost i do 1000 godina. Ulje ploda masline čini stup mediteranske prehrane, dokazano korisne za zdravlje krvožilnog sustava. Bogato je oleinskom kiselinom (omega-9), linolnom kiselinom (omega-6) te malim količinama alfa-linolenske kiseline (omega-3). Zamjena zasićenih masti u prehrani nezasićenim masnim kiselinama doprinosi regulaciji lipida u krvi, a ulje ploda masline bogato je nezasićenim masnim kiselinama.
OLEINSKA KISELINA
OLEINSKA KISELINA je jednostruko nezasićena omega-9 masna kiselina, inače najzastupljenija u maslinovom ulju, dok ulje crnog kima sadrži najviše 30% oleinske kiseline. Istraživanja su pokazala da oleinska kiselina ima važnu ulogu u reguliranju pravilnog rada srca i metabolizma masti srčanih stanica.
PAPRENA METVICA
PAPRENA METVICA (lat. Mentha x piperita) je biljka specifičnog ugodnog mirisa koji zahvaljuje mentolu i njegovim derivatima iz listova i zelenih dijelova. Osim mentola, metvica sadrži limonen, menton, eukaliptol i druge tvari u malim količinama. Čaj od listova paprene metvice i esencijalno ulje metvice tradicionalno se koriste kod prehlade i kašlja, gastritisa i želučane boli, proljeva, crijevnih kolika i grčeva u probavnom sustavu te kod mučnine i nadutosti. Ulje metvice relaksira probavne mišiće i umanjuje simptome nadražaja crijeva. Dokazano mu je i povoljno djelovanje kod želučanog refluksa i dispepsije, simptoma nelagode, boli i osjećaja žarenja u gornjem dijelu probavnog sustava. Ne preporučuje se za djecu mlađu od 2 godine.
PYLOPASS®
Nakon brojnih istraživanja i probira više od osam tisuća kultura različitih sojeva, znanstvenici njemačkog biotehnološkog laboratorija Organobalance iz Berlina otkrili su specifični soj laktobacila, označen kao Lactobacillus reuteri DSM 17648 i patentirali ga pod nazivom Pylopass. Ovaj specifični soj laktobacila ne djeluje na mikrobiotu crijeva, već je aktivan u želucu, otporan na želučanu kiselinu i učinkovit u smanjivanju količine štetnih želučanih bakterija. Na površini Pylopassa nalaze se strukture koje izgledaju kao hvataljke i povezuju se s bakterijama Helicobacter pylori u želucu. Na taj način se formiraju neaktivni kompleksi (od Pylopassa i bakterija H. pylori) slični kuglicama, koji se kroz probavni sustav izlučuju iz tijela. Pylopass djeluje selektivno samo na H. pylori i tako smanjuje bakterijsko opterećenje želuca. Može značajno pomoći kao dodatak terapiji antimikrobnim lijekovima koji djeluju putem krvi na površinu sluznice želuca, ali koji ne mogu doprijeti do bakterija koje slobodno flotiraju unutar volumena želuca.
RIBLJE ULJE
RIBLJE ULJE (lat. Pisces olei) se smatra jednim od najstarijih dodataka prehrani, a može se dobiti od više vrsta riba. U pravilu se riblja ulja dijele na ulje dobiveno od jetre bakalara i ulje dobiveno od mesa ribe ili cijelih riba. Danas je poznato i ulje krila, sitnih planktonskih račića. Prema sastavu, ulje bakalara se razlikuje od onog koje se dobiva od mesa ili cijele ribe. Ulje bakalara sadrži velike količine vitamina A i D, zbog čega je primjena vremenski ograničena kako ne bi nastali problemi zbog previsokih doza ovih vitamina. Ulje od mesa ribe može se dobivati od tune, lososa i drugih masnih riba, ali i od srdele, kapelina, inćuna... Ono ima nešto manje vitamina A i D, ali je bogatije omega-3 masnim kiselinama. Među najcjenjenija ulja spadaju ulja od dubinskih riba koje žive u jatima, a love se u hladno godišnje doba. Tada nisu u mrijestu, a sele na dubine od čak 80 metara, gdje nema opasnosti od zagađenja mora plastikom, naftom i teškim metalima. Takve male ribe su ujedno prve u hranidbenom lancu, stoga je minimalan rizik od zagađenja živom ili olovom. Riblje ulje daje se djeci, već od najranijeg uzrasta. Oprez je potreban kod dokazane alergije na proteine iz ribe, rakova ili morskih ljuskara. U proizvodnji dodataka prehrani s ribljim uljem, mi koristimo ulje peruanskog inćuna (lat. Engraulis ringens), male dubinske ribe od koje se dobiva sirovina najviše čistoće i farmaceutske kakvoće. Ulje inćuna osobito je bogato omega-3 masnim kiselinama EPA i DHA, u optimalnim međusobnim omjerima.
ŠAFRANIKA
ŠAFRANIKA (lat. Carthamus tinctorius) je jednogodišnja zeljasta biljka, uspravne i jako razgranate stabljike, koja naraste između 30 i 150 cm visine. Slična je čičku. Listovi su naizmjenični, tamnozeleni s nazubljenim rubovima. Cvjetovi su dvospolni, žarko narančasti s varijacijama prema žutoj i crvenoj boji, gusto skupljeni u glavičaste cvatove. Plod šafranike je tipičan za glavočike, ima oblik roške u kojoj se nalazi puno sjemenki. Cvijet šafranike se, zahvaljujući boji, koristi u kulinarstvu kao jeftinija zamjena za šafran, rijedak i vrlo skup začin. Ovisno o varijetetu biljne vrste, postoje biljke tzv. oleinskog tipa i biljke linolnog tipa. Ako je ulje pretežno bogato oleinskom kiselinom, koristi se u kulinarstvu, dok se takozvani linolni tip ulja šafranike koristi u dodacima prehrani.
ULJE ŠAFRANIKE visoke farmaceutske kakvoće dobiva se hladnim tiještenjem sjemenki šafranike. Ulje sadrži manje oleinske kiseline i značajno veće količine polinezasićene linolne kiseline. Ulje sjemenki šafranike je najbogatiji prirodni biljni izvor konjugirane linolne kiseline (CLA), koju inače nalazimo u mesu i mliječnim proizvodima. Ulje šafranike tradicionalno se koristi za smanjenje rizika od bolesti srca i krvožilnog sustava te ateroskleroze, za reguliranje razine šećera i lipida u krvi, mršavljenje, povećanje mišićne mase, umirivanje kašlja, ublažavanje boli i bolnih menstruacija. Ulje sjemenki šafranike se koristi kao laksativ, detoksikator i aktivator metabolizma masnih stanica. Naneseno na kožu koristi se kod strija, ožiljaka i oštećenja kože.
VITAMIN D3
VITAMIN D3 ili KOLEKALCIFEROL je vitamin topiv u mastima, važan za zdravlje brojnih sustava u organizmu. Od davnina je poznata uloga vitamina D3 za razvoj kostiju i zuba, zaštitu od lomljivosti kostiju i usporavanje gubitka koštane mase, tj. razvoja osteoporoze. U posljednjih nekoliko godina sve je više znanstvenih dokaza o ulozi vitamina D3 za jačanje imuniteta organizma i za zaštitu od različitih virusnih infekcija. Najnovije studije potvrđuju učinak visokih doza vitamina D3 u terapiji oboljelih od koronavirusa. U sezoni gripe i respiratornih virusnih infekcija, nadopuna prehrane vitaminom D3 može imati važnu preventivnu ulogu i djelovati na jačanje imuniteta.
VITAMIN E
VITAMIN E je snažan antioksidans, osobito važan za zaštitu membrana stanica kože i sluznica. Želučane infekcije često pojačavaju proizvodnju slobodnih kisikovih spojeva i njihov oksidativni učinak na sluznicu želuca. Znanstvene studije potvrđuju važnost vitamina E u zaštiti od oksidacijskog stresa i prevenciji razvoja ozbiljnih bolesti želuca.
VITAMIN E ili TOKOFEROL je topiv u mastima, a brojnim studijama potvrđeno mu je snažno antioksidativno djelovanje. Vjeruje se da oksidacijski stres igra važnu ulogu u poremećajima imunološkog sustava te da na određeni način sudjeluje u razvoju malignih, autoimunih, reumatskih, neurodegenerativnih i različitih drugih bolesti. Epidemiološke studije sugeriraju da nedostatak E vitamina povećava rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava. Vitamin E se preporučuje za jačanje imuniteta organizma, prevenciju suhoće kože i sluznica, zaštitu vida, prevenciju razvoja degenerativnih promjena na oku i prevenciju Alzheimerove bolesti. Novija istraživanja su potvrdila osobito važnu ulogu vitamina E za žensko zdravlje, uključujući i smanjenje simptoma periodične boli u dojkama koja je uzrokovana hormonskom neravnotežom unutar drugog dijela mjesečnog ciklusa, nakon ovulacije i prije menstruacije. Preporučeni dnevni unos vitamina E za odrasle osobe iznosi 12 mg, a u pojedinim stanjima je neophodno uzimanje nešto većih doza.