Sjemenke konoplje (Cannabis sativa) bogati su izvor bjelančevina biljnog podrijetla koje mogu pozitivno utjecati na zdravlje, uključujući potporu probavi i zdravlju srca.

Danas su razvijene brojne sorte i kultivari konoplje, biljke čiji je latinski naziv Cannabis sativa. Sve one pripadaju istoj biljnoj vrsti kao i indijska konoplja (marihuana), međutim sadržaj THC-a kao psihoaktivnog spoja kanabisa u novim sortama, a osobito u sjemenkama, je samo u tragovima. Sjemenke konoplje iznimno su hranjive i bogate zdravim mastima, proteinima i raznim mineralima. U nastavku navodimo 6 znanstveno dokazanih zdravstvenih dobrobiti konoplje.

Oljušteni, unutarnji mekani dio sjemenke konoplje ima blag, orašast okus. Sjemenke imaju odličan omjer makronutrijenata i sadrže više od 30% masti. Iznimno su bogate dvjema esencijalnim masnim kiselinama, linolnom kiselinom (omega-6) i alfa-linolenskom kiselinom (omega-3) te su dobar izvor gama-linolenske kiseline (GLA).

Sjemenke konoplje odličan su izvor bjelančevina, a više od 25% njihove ukupne energetske vrijednosti potječe od bjelančevina visoke kvalitete. To je znatno više od chia i lanenih sjemenki, čije bjelančevine čine 16% do 18% ukupne energetske vrijednosti.

Sjemenke konoplje također su bogati izvor vitamina E i mineralnih tvari, osobito fosfora, kalija, natrija, magnezija, sumpora, kalcija, željeza i cinka. Sjemenke se mogu konzumirati sirove, kuhane ili pržene. Posebno zdravim smatra se ulje od tiještenih sjemenki konoplje, koje se u nekim zemljama koristi već 3000 godina, kao hrana i kao lijek.

Srčane bolesti najčešći su uzrok smrti diljem svijeta.

Znanstveno je potvrđeno da uzimanje sjemena i ulja od tiještenih sjemenki konoplje može smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti.

Sjemenke sadrže velike količine arginina, aminokiseline koja sudjeluje u nastanku dušikovog oksida u tijelu. Dušikov oksid je molekula koja utječe na širenje i opuštanje krvnih žila, što dovodi do snižavanja krvnog tlaka i smanjenog rizika od srčanih bolesti.

U velikom istraživanju provedenom na više od 13.000 osoba, povećani unos arginina odgovarao je smanjenim razinama C-reaktivnog proteina (CRP-a). Visoke razine CRP-a povezane su s razvojem bolesti srca.

Gama-linolenska kiselina koja se nalazi u sjemenkama konoplje također djeluje protuupalno, što može smanjiti rizik od srčanih bolesti.

Istraživanja provedena na životinjama pokazala su da sjemenke konoplje ili ulje od sjemenki konoplje mogu sniziti krvni tlak, smanjiti rizik od stvaranja krvnog ugruška i pomoći u oporavku nakon srčanog udara.

Masne kiseline mogu utjecati na imunološki odgovor tijela. Ispitivanja pokazuju da imunološki sustav ovisi o ravnoteži višestruko nezasićenih esencijalnih masnih kiselina omega-6 i omega-3. Upravo je ulje od sjemenki konoplje dobar izvor višestruko nezasićenih i esencijalnih masnih kiselina. Približan im je omjer 3:1 u korist omega-6, što se smatra optimalnim omjerom u odnosu na omega-3 masne kiseline.

Ispitivanja su pokazala da uzimanje ulja od sjemenki konoplje može poboljšati razine esencijalnih masnih kiselina u krvi kod osoba s kožnim ekcemom. Ulje također može ublažiti suhoću kože, ublažiti svrbež i smanjiti potrebu za primjenom lijekova.

Visokih 25% ukupne energetske kalorijske vrijednosti u sjemenkama konoplje sačinjavaju proteini. Zapravo, cijela sjemenka konoplje osigurava slične količine bjelančevina kao govedina i janjetina, jer 30 grama sjemenki konoplje osigurava oko 11 grama bjelančevina.

Sjemenke konoplje smatraju se potpunim izvorom proteina, a osiguravaju sve esencijalne aminokiseline koje tijelo ne može samo proizvesti, zbog čega ih je potrebno unositi prehranom.

Tako kompletni proteinski izvori vrlo su rijetki u biljnom carstvu jer biljkama često nedostaje aminokiselina lizin. Primjerice, kvinoja je još jedan primjer potpunog biljnog izvora proteina.

Sjemenke konoplje sadrže značajne količine aminokiselina metionina i cisteina, kao i vrlo visoke razine arginina i glutaminske kiseline.

Probavljivost proteina konoplje također je vrlo dobra, značajno bolja od proteina iz mnogih žitarica, orašastih plodova i mahunarki.

Istraživanja pokazuju da približno 80% žena reproduktivne dobi pati zbog fizičkih ili emocionalnih simptoma uzrokovanih predmenstrualnim sindromom (PMS). Ti su simptomi vrlo vjerojatno uzrokovani osjetljivošću na hormon prolaktin.

Gama-linolenska kiselina (GLA), koja se nalazi u ulju od sjemenki konoplje, sudjeluje u proizvodnji prostaglandina E1 koji smanjuje učinke prolaktina.

U ispitivanju provedenom u žena s PMS-om, uzimanje 1 grama esencijalnih masnih kiselina, uključujući i 210 mg gama-linolenske kiseline dnevno, rezultiralo je značajnim smanjenjem simptoma. Druga su ispitivanja pokazala da uzimanje ulja noćurka (bogatog gama-linolenskom kiselinom) i ulja od sjemenki lana (bogatog alfa-linolenskom kiselinom) može biti vrlo učinkovito u smanjivanju simptoma PMS-a u žena kod kojih druge terapije nisu bile učinkovite.

Uzimanje ulja dovelo je do smanjenja boli i pojačane osjetljivosti dojki, smanjenja simptoma depresije, razdražljivosti i zadržavanja tekućine povezanog s PMS-om.

Budući da je sjeme konoplje bogato i alfa-linolenskom i gama-linolenskom kiselinom, nekoliko je ispitivanja pokazalo da može pomoći i u ublažavanju simptoma menopauze.

Točan proces nije poznat, ali gama-linolenska kiselina u sjemenu konoplje može regulirati neravnotežu hormona i pojavu upala povezanih s menopauzom.

Vlakna su esencijalni dio zdrave prehrane i čuvaju zdravlje probavnih organa. Cjelovite sjemenke konoplje sadrže 20% do 80% topljivih i netopljivih vlakana.

Topljiva vlakna u crijevima stvaraju tvar sličnu gelu koji je vrijedan izvor hranjivih tvari za dobre probavne bakterije, a može dovesti i do smanjenja šećera u krvi i regulirati razine kolesterola.

Netopljiva vlakna važna su za probavu jer pomažu povećanju volumena i prolasku crijevnog sadržaja. Također ih se povezuje sa smanjenim rizikom od pojave dijabetesa.

Važno je napomenuti da su samo cjelovite sjemenke konoplje bogate vlaknima koja se nalaze u vanjskoj ovojnici.